More Top Stories

Court

Alleged rapist in remand

27 April 2024

National
National
League
Athletics
Economy
Rugby league

Moana target 2025 World Cup

11 November 2022

Young orators captivate audience at Rarotonga Māori Speech comp

Saturday 6 April 2024 | Written by Melina Etches | Published in Art, Education, Features, Local, National

Share

Young orators captivate audience at Rarotonga Māori Speech comp
Amarah Gribble from Takitumu Primary School won the Year 6 Tateni Korero a te Au Apii Tua Ta'i o Rarotonga. JULIE TARIPO/24040501

Te Maraurau o te Pae Apii Ministry of Education Rarotonga Primary Schools Māori Speech Competition was held this week at Te Are Karioi National Auditorium over two nights.

The competition – Tateni Korero a te Au Apii Tua Ta’i o Rarotonga – was held on Tuesday for Year 6 students and on Wednesday for Year 7 and 8.

Amarah Gribble from Apii Takitumu took home the trophy for the Year 6 section for her speech based on the theme Taku Reo Māori.

Apii Avarua’s Terā-'itirere-ki-Avaiki “Mama Ra” Rongo (Year 7) and Ngapoe Urirau (Year 8) were both excited and somewhat surprised to be awarded the top awards in their respective grades.

Rongo had spent one night memorising her speech and a few days practicing.

“I felt so nervous on stage, also because there were others who were really well spoken. Thank to everyone who supported me,” she said.

Urirau said: “I felt quite nervous because I didn’t know how my speech was going to go.”

“There were the others who also gave really good speeches, and I’m happy to win, thank you to everyone.”

Marianna Mataio, Ministry of Education’s Primary Māori Advisor, said preparations for the speech competition began in October 2023, meeting with the leading Māori teachers in schools and selecting the themes for Year 6 – Taku Reo Māori, Year 7 – Toku Ao Rangi, and Year 8 – Marae Moana.

Mataio was pleased to see the support from parents for their children and the teachers working hard to help the children improve their speech.

She said this was not an easy task, because the children are addicted to technology, which has taken precedence over their language skills. 

Mataio was also impressed at the high standard of speeches from the students and to see their passion encouraged by the topics that had been given to them.

The judges for the Māori Speech competition were Raemaki Karati – Tauranga Vananga, Elizabeth Munro – Tuanga Taporoporo and Mathalina Opuariki – Te Pae Turoto.

Marianna Mataio, Primary Māori Advisor:

I te mea e kua noo ana tei tarereanga no tetai 6 mataiti mei te mataiti 2017 te tuatau openga i raveia ai te tarere Atu Korero. Kua na roto mai tatou i te Koviti e i teia mataiti i topa kua raveia ta te Apii Tuarua e mei reira mai kua akatinamou matou kia raveia ta te Apii Tuatai i teia mataiti.

Kua akamata te paranianga o teia korero i roto ia Okotopa i teia mataiti 2023 i topa ake nei. Kua uipaanga matou ko te au puapii tei mata i te au apii e na ratou e akateretere ana i te reo Māori i roto i te au apii o Rarotonga nei. Kua iki katoaia te au topiki i te reira uipaanga e ko teia i raro nei te au topiki: Pupu 6 – Taku Reo Māori, Pupu 7 – Toku Ao Rangi, Pupu 8 – Marae Moana.

E kua riro e na te kumiti i akatinamou i te au topiki kia atu mai te tamariki i ta ratou koreo ma te turuturuia e te au puapii e to ratou au metua.

Kia akara au i te korero a te tamariki kua mataora au i te mea e kua rave maroiroi te au Puapii e pera te au Metua i te tauturu anga i te tamariki i te tamouanga i ta ratou korero.

Kare teia i te angaanga mama i te mea e kua varenga ua te tamariki ki runga i te tekinoroti tei riro i te apai ke i te manako o te anau mei to ratou reo. 

Ko te reo Ingiriti te reo maata e tuatuaia nei i teia ra e te maataanga o te tamariki. Me akara au ki te au tamariki tei korero mai i nga po e rua kua mataora au ia ratou no te mea kare te tu mua i te mata tangata i e angaanga ngoie ua.

Kua tauta ra teia au tamariki kia riro mai ratou ei toa me kare ei aito no ta ratou apii e pera to ratou kopu tangata. Kua teitei te turanga o te au tamariki e pera to ratou manako i akiaki mai ki runga i te topiki tei orongaia kia ratou.

Ko tetai mea pumaana taku i kite koia oki kua rauka rai  i te tamariki e pera te au puapii i te amani mai i tetai rakei no te au tamariki e pera tetai au apinga turuturu i te korero a te tamariki. 

Penei ka riro teia tuanga ei akarakaraanga na matou te kumiti ma te akara mai i tetai akairo no te rakei ei turu atu i te turanga o te korero a te tamariki no teia au mataiti ki mua. 

Te oronga atu nei au i taku akameitakianga maata ki te au akava ko ratou tei rave maroiroi i ta ratou tuanga. 

Te oronga katoa atu nei i taku akameitakianga ki te au turuturu, o te au akairo koia the metua vaine tei moe ko Inangaro Papatua no te pupu ono, Te pangika a te Kuki Airani no te pupu itu e pera e tamaine Claytoncy Taurarii no te pupu varu. 

Te au re rua, toru e te re akameitaki i te au tamariki tei piri mai ki roto i te Tarere Korero tei turuia mai te Maraurau o te pae apii. 

Akameitakianga maata ki toku au kumiti mei roto mai i te au apii o Rarotonga nei, te au Puapii Maata tei turuturu mai e pera te aronga angaanga o te Tauranga Vananga, George Nicholas e toou pupu.  Akameitakianga takake ki te Minita Hon. George Angene tei akatuera mai i te angaanga e pera i te turuturu mai i te akakoroanga.

Te openga te oronga atu nei i te akameitakianga takake ki te Orometua o te Ekalesia Avarua Papa Metu Une e pera te au manuiri tei patiaia ki teia akakoroanga manea.

Te Kopapa Reo Māori

I te aiai Ruirua ra 2 o Aperira 2024 kua rave'ia te Tateni Korero a te Au Apii Tua Ta'i o Rarotonga nei ki raro i te Taupare Nui o te Are Karioi Nui, akamata i te ora 6.

E 6 apii i tomo ki roto i te tarere o teia po no roto mai i te Pupu 6, koia ko te: Apii Nikao - Raita Moetaua, Apii Ioteva Peata - Regina William, Apii Arorangi - Faagi Elika, Apii Rutaki - Marius Maoate,  Apii Takitumu - Amarah Gribble,  Apii Avarua - Raupine Tereapii

Ko te Tumu tapura: Taku Reo Māori. Ko teia te au tamariki apii tei peke ia ratou te Re: Re 1 Amarah Gribble - Apii Takitumu, Re 2 Raupine Tereapii - Apii Avarua, Re 3 Marius Maoate - Apii Rutaki.

Takake mei te au re mama'ata e te au re akamaruarua a te Maraurau o te Pae Apii I oronga na te tamariki kua oronga katoa atu te Minita o te Tauranga Vananga te Minita George Maggie Angene no roto mai i tona uaorai pute e $50 i te tamaiti okotai.

Mataora tikai i te akarongo i ta tatou au tamariki i te tuatua Māori. Kua riro teia ei akamaroiroi e te akaoraora i te manako o te au metua e te au taeake kia tuatua Māori.

I te aiai Ruitoru, te ra openga o te Tateni Korero Maori a te au Apii Tua ta'i o Rarotonga, e rua pupu apii i tarere atu koia ko te Pupu 7 e te Pupu 8.

Pupu 7: Teia te au apii e to ratou au mata tei korero atu: Apii Arorangi  - Bryten Tairi, Apii Titikaveka - Rauparaha Morgan Dolman, Apii Nukutere - John Tupa, Apii Avarua - Terā-'itirere-ki-Avaiki “Mama Ra” Rongo, Apii Nikao - Teokotai Daniel.

Ko teia te au tamariki tei autu i te Re: Re 1 Terā-'itirere-ki-Avaiki “Mama Ra” Rongo - Apii Avarua, Re 2 Teokotai Daniel - Apii Nikao, Re 3 Rauparaha Morgan Dolman - Apii Titikaveka.

Pupu 8: Teia te au apii e to ratou au mata tei korero atu: Apii Nukutere - Angela Samuela, Apii Avarua - Ngapoe Urirau, Apii Nikao - Sailor Areai, Apii Arorangi - Zephania Aperau Toa, Apii Titikaveka - Adriana Briante.

Ko teia te au tamariki tei autu i te Re: Re 1 Ngapoe Urirau - Apii Avarua, Re 2 Sailor Areai - Apii Nikao, Re 3 Zephania Aperau Toa - Apii Arorangi.

Apii Avarua, Terā-'itirere-ki-Avaiki “Mama Ra” Rongo - To Tatou Aorangi


Terā-'itirere-ki-Avaiki “Mama Ra” Rongo from Apii Avarua topped the Year 7 Tateni Korero a te Au Apii Tua Ta'i o Rarotonga. MELINA ETCHES/24040415

Te Atua tūtara ē, ko koe ‘e Io,

Tangaroa e, te Atua tūtara o te moana e tona kī,

Ko koe e Rongo te Atua o te ‘enua ma tōna katoa,

Ko te utu’utu’anga ia o tāku nātura, mei mua tangāna mai i tēia nei rā no te raveanga a te tangata, te ngunguru nei tāku nātura.

Te ma’ana nei te tai, te aue nei to te moana,

Te aua’i repo nei te māreva, te aue nei tō te rangi,

Te pāpā nei te matangi uri’ia, te aue nei to te ‘enua,

Te pou nei ta tātou ika, te aue nei to tātou iti tangata.

Kia Orana tātou kātoatoa i te aro’a ma’ata o te Atua!

Kā ui tātou e, te meitaki ai nei to tātou ao nātura?

Te pa’u nei au, kare!

Te tākinokino nei tātou i to tātou moana na roto i te tautai kimi pū’apinga,

Te kī nei te moana i te ‘unga tītā parātiki, e pera te ma’ata nei ta tātou repo ‘enua e aere nei ki roto i te moana.

I runga ake i tēia, te ma’ata nei ta tatou aua’i repo e tuku nei ki roto i te māreva. Ko te manako openga taku i taiku atu, te riro nei tēia i te taui i to tātou ao natura ki tēta’i tūranga manamanatā.

Mei teia te akara’anga, te kake nei te vaito o te tai ki runga, e te varo ia nei to tātou au tapa ta’atai. Te ririnui ua atu nei te au uri’ia i to tātou pā moana, e tē mate nei te tangata. Te ma’ana uatu nei to tātou moana, e te mate nei to tātou akau.

Ea’a ra tēia i tupu ei?

Ko tēia te pa’u’anga. No te tū kamakura e te tū noinoi o te tangata. Aue, te akaroa i tēia e tupu nei! Kua tāvi’ivi’i to mātou au metua i te ao nātura.

E oti akera, ko mātou te uki ‘ou, te ka aue a tēia tuātau ki mua, no tēia ta rātou i rave. Ko te tuātau tēia no kōtou e te au metua no te akatano i tēia tei tupu. Auraka e irinaki ua ki te moni, auraka e irinaki ki te ora’anga papa’a, auraka e akava’ava’a i to’ou tupuanga. Kua irinaki au, ko to tātou tupuanga Māori te kaveinga tau no tātou i tēia tuātau no te rapakau atu i to tātou ao nātura. Ko te tuātau tēia no tātou no te oki ki to tātou tūranga Māori.

Taku iti tangata Māori e…e ara! Mouria ia te peu a to ‘ui tupuna. Inangaro ia, apii ia, rave ia, ei kura ora ki to te ao nei…..ia!

Apii Titikaveka, Adriana Briante - Moana Nui o Kiva


The Year 8 Tateni Korero a te Au Apii Tua Ta'i o Rarotonga contestants. From left: Adriana Briante - Apii Titikaveka, Sailor Areai - Apii Nikao, Ngapoe Urirau - Apii Avarua, Zephania Aperau-Toa - Apii Arorangi, Angela Samuela – Apii Nukutere. MELINA ETCHES/24040414

Moana, moana nui, moana karere

Pokipoki o te ngaru

I te po ina poiri, i te po ina tea

Apaipaimoana ko taku vaka

Kua tika, e akamou, i taku pito enua

Kua ketu i te kare o te moana

Ko uke ariki, tatakinga ia, umeia te marokura

Mei te ngaru tu, ki te ngaru popoki

Kua uriuri taku tino, taku tu manava

Teiea ra koe taku taura atua

Ko koe oki toku korona

Taku korero, taku matakeinanga, tatakina ia ki runga.

Kia orana tatou katoatoa i te aroa maata o te atua i teia avatea aiai nei. Ko au teia ko Adriana Briante. E taingauru-ma-tai oku mataiti. e noo ana au ki roto i te oire ko ngati tangiia, tapere avana nui. Mei roto mai au i te Vaka Takitumu.

Ko Parima Nicholas toku metua vaine e ko Bruno Briante toku metua tane. Ko Ape e Maria toku nga vouvou. No roto mai au i te apii tuarua o Titikaveka, pupu 8. Ko taku tumu tapura kua akamouia ki runga i te au kimianga puapinga o te marae moana.

Eaa te aiteanga o teia kupu marae moana?

E rua tuanga tei akatakaia marae – ko te au pakau ora, te au ika ora e orooro ra i roto i te tai moana – ko te kiva i teretere ia e to tatou ui tupuna.

Eaa te marae moana e tona puapinga?

Ko te moana tei riro i te mou i ta tatou kai moana. ka karanga au e, ko te marae moana tetai o ta tatou kaparata manga numero tai no te mea me kare ake to moana kare e mou ei kai na tatou. Tetai atianga ka inangaro koe i te kaimanga taitai. Kare ainei? ae! Ka iu koe i te kai taua peau moa rae.

No tatou te Kuki Airani tetai marae moana maata rava atu mei tetai 1.9 mirioni kiromita i te atea e te o’onu.

E punanga ketaketa to tatou moana. i teia ra te kite nei tatou e te tautai ia nei to tatou moana e te au enua i vaoo ake i te akau roa ei angai i to ratou iti tangata. te riro nei te meitaki kia ratou?

Eaa ta tatou au ravenga no te akaiti mai i teia.

Ko te ki o te tai-roto, mei te akau e tae rava ki te moana-nui -o-kiva, tetai tuanga puapinga rava ki to tatou oraanga i roto i to tatou pae moana kuki airani.

 Te kite e te karape ta te ui tupuna i rave na roto i te akonoanga meitaki I to tatou tuanga tai moana. kua riro ta ratou i rave ei tiaki i to tatou au matakeinanga mei po mai.

I teia tuatau te kite nei tatou i te au tauianga i roto i te angaanga tautai, te akakoroanga o te ngutuare, te oire e te au vaka e pera te kimi ravenga anga kia rauka tetai kimikimianga ke atu no te akameitakianga i to tatou kiva moana.

Te kiteaia nei te puapinga mei roto mai i te tautai te tua tikai o te moni. inara, me oki tatou e akamaara i te tuatau mua kare e oko iana te ika, e tua iana te au ika na roto i te au ngutuare e aronga pakari a roto, te au makimaki e pera te au tamariki.

Te kiteaia nei tetai au taiianga no te au kaveinga akateretereanga ei ravenga i te akanoo kia rauka te turanga matutu o te moana.

Te vaerua puapinga taku e anoano nei i te oronga atu no runga i te au karape e te au akonoanga peu maori ta te ui tupuna i rave.

Te umuumu nei au kia angaanga taokotai tatou i te paruruanga i to tatou moana kia vai uatu rai ei kokotianga na tatou no te au tuatau ki mua.

Kua akamouia teia kura e kua akatangoia te apiianga ki runga i to tatou kiva moana me kore marae moana. kia tamou tatou i teia peu maori kia kore e ngaro.

Kua ngaroia e uki, kare rai e ravenga.

Te tu nei au i teia aiai. I te akanauru i te au akaaere e pera te au apii o Rarotonga nei kia angaanga taokotai tatou i te kimikimi ravenga no te akaoanga te tuanga o te teretere moana, raui’anga i to tatou ava, tautai e te vai atura ki roto i te au paranianga o te peu maori ei ravenga pakari i te turuturu i te anau tamariki kia nakirokiro to ratou marama i teia tuanga.

Eaa i pera ei toku manako? kua akapapu teia e te tuatua ua ra te vaa, kare ra te vavia e keukeu’anga.

Eaa te apiianga tau no tatou i teia ra kia riro te moana i te akono ia tatou ki te meitaki e manganui.

Te moana nui, te moana atea, makeukeu toku manava.

Kia vai ruperupe, kia akono’ia to tatou moana nui. Kia akono’ia to tatou kiva. takore ia te tita, takore ia te moina kava e kanga nei i to tatou moana. ka akono e ka taporoporo ana tatou i to tatou ao rangi, ei ravenga i te kimi puapinga no te tauturu i te oraanga tangata.

Ka akararangi tatou, kia vai ruperupe e tuatau uatu.

Te karanga nei te buka iobu pene 12 irava 7-10 ka ui ana ra ki te au puaka, e na ratou e apii mai ia koe; e te au manu o te reva nei, e na ratou e akakite mai kia koe; e kare ra, ka karanga atu ki te enua, e nana e apii mai iakoe: e na te au ika o te tai e akakite mai kia koe. koai to roto ia ratou ravarai tei kore i kite e, na te rima o iehova teia i rave? tei tona rima te a’o o te au mea ravarai e ora nei e te vaerua o te au tangata katoa nei. Umeia te marokura i…e….ko….ko

Apii Titikaveka Year 7, Rauparaha Morgan Dolman


Rauparaha Morgan-Dolman from Apii Titikaveka finished third in the Year 7 Tateni Korero a te Au Apii Tua Ta'i o Rarotonga. MELINA ETCHES/24040405

Salamo 23 Ko Iehova toku tiaki, kare rava au e ngere.

Kia orana e te katoatoa, Ko Rauparaha Morgan au

E tai ngauru ma tai oku mataiti ko Nga puhi toku matakeinanga e Ngati toki mei te enua o Aotearoa.

Ko Raewyn Morgan toku metuavaine, Ko Beuman Morgan taku metuatane.

Ko te Apii Tuarua o Titikaveka taku Apii, e mei roto mai au i te Pupu 7.

I roto i teia atianga nei ka akakitekite atu au i taku au kimikimi anga no runga i te tumu tapura nui ‘Te Puapinga o te Aorangi kia tatou’.  Te aiteanga o te Aorangi, ko te au mekameka natura ta te Atua i anga ei akamanea i to tatou kainga ipukarea.

Eaa te Ao Rangi? Ko te iti tangata e te Ao Rangi.

Te enua e tona ki katoa, te rangi e te mareva, te moana te kiva’anga o te enua e te tai. Ko te puapinga teia tei kiteaia i te au mekameka natura. Ka anoano ia tatou kia akanauru i ta tatou anau tamariki, na roto i te taporoporo i ta tatou akonoanga peu maori, mate akono i to tatou ao rangi, kia rauka mai te turanga tangata meitaki. Ka umuumu tatou kia vai ruperupe to tatou ao rangi kia kore tatou e ngere i te meitaki.

I teianei, ka korero uatu au no runga i te au “rito o te au ravenga kimi puapinga o te Tumu nu.”

Me akara tatou e nui te puapinga o te tumu nu te ka riro i te tauturu i to tatou matakeinanga.

Ko te tumu nu tetai tumu rakau nui roa atu i te pae moana o te Kuki Airani nei E nui tona puapinga; mei te aka o te tumu nu, e tae rava atu ki te kao o te kikau.

I teianei ka akakitekite ua atu au taku i kimikimi me kore taku i uiui marama no runga i ta matou tapura nui.

Me oki tatou kia akara i te tuatau mua te kite e te karape ta te ui tupuna i rave kua taangaanga ratou i te au mekameka o te tumu nu ei tauturu i te oraanga o te matakeinanga.

Me akara mai kotou ki mua nei, teia taua mekameka ei rakei’anga no tatou: Pare rito e te poe rito ei akamea iakoe, Apuka ei a’ao kai umu, Pare ukarau ei ta’marumaru ra, Purumu kikau ei akatika i te tarevake o pepe.

Eaa i reira te puapinga o te tumunu ki to tatou Aorangi?

E taangaanga iana te ua o te nu ei amani vairakau maori e pera te akari ei amani akari pi, akari ira, e te akari akaeke e pera katoa e kai iana te kiko ei kapu ti tutou ki te varaoa pakapaka. Mmm... mone... E meitaki to te akari ei akameitaki i te au tangata katoa. Puaka kai akari, akaieie tona kiko e te kakara.

Ka anoano ia tatou kia utuutu e kia apiia te au tamariki na roto i te akanauruanga ia ratou kia marama ratou te puapinga o te tumunu ki to tatou Aorangi.

E aorangi ruperupe to tatou tei i’o ia ei apai mai i te turoto ei ravenga i te akaariari i ta tatou pakau rangaranga kia rauka mai tetai manga tara ei oko monamona e te punu puakatoro.

Eaa te apiianga tau no tatou i teia ra.

Te karanga nei tangitangi anga

E te au mapu e

Ka tanu i te pu nu

E te au metua e

Ka tanu i te pu nu

Kua reva tetai pae i te enua Autireiria

Te vai ua nei te mou o te enua

Ei runga i te pu nu e (X2)

Umeia te Marokura   A…I…E…Ko…Ko…