More Top Stories

National
National
League
Athletics
Economy
Rugby league

Moana target 2025 World Cup

11 November 2022

Students champion sustainability at annual Te Tateni Korero Māori

Saturday 23 March 2024 | Written by Melina Etches | Published in Art, Education, Features, National

Share

Students champion sustainability at annual Te Tateni Korero Māori
Titikaveka College Year 8 Te Tateni Korero Māori. – 1st Adriana Briante - Te Tateni Korero Māori. MELINA ETCHES/24032202

Titikaveka College held its annual Te Tateni Korero Māori, Māori Speech Competition, centered around the theme of “Mana Tiaki – Tiaki e te akono i to tatou Matakeinanga (Regenerative Tourism – Guardians of our Environment, Culture & Ways)”.

The speech competition was supported by Cook Islands Tourism and generous sponsors.

The themes were based on the four pillars of regenerative tourism: Kimi Puapinga (Commerce), Akono I te Ao Rangi (Conservation), Turanga Tangata (Community) and Peu Māori (Culture).

Titikaveka College principal Raewyn Morgan said each of the speakers was a finalist from their respective class.

“Maintaining and revitalising the Māori language is something that we are committed to here at Titikaveka College. It is part of our people, our place, and our culture,” Morgan said.

Year 11 student Raelyn Brothers speaks confidently in both reo Māori and English.

“Our Mana Tiaki was really interesting, I spoke about how we can utilise our Peu Māori, our culture,” said Brothers.

“I was really proud of our students, especially those who were new in the competition.”

Te au Akava (judges) for Te Tateni Korero Māori were Mariana Mataio, the Māori advisor at Maraurau o te Pae Apii Ministry of Education, Raemaki Karati of Tauranga Vananga Ministry of Cultural Development, school teacher Anjima Ruarau of Apii Takitumu and Marthalina Opuariki of Mata o te Cook Islands Tourism.

The results are as follows. Year 11: 1st Raelyn Brothers, 2nd Amos Rimamotu, 3rd Imoko Upu, 4th Leandra Piniota; Year 10 - 1st Marau Totini, 2nd Ngari Rae, 3rd Jehane Rea-Monga, 4th Alexandra Rae; Year 9 – 1st Margaret Moetaua, 2nd Ngatamaine Teaka, 3rd Teniva Tauu, 4th Ani Maoate; Year 8 – 1st Adriana Briante, 2nd Tongiia Tupuna, 3rd Terryna Emmanuela, 4th Jayden Teotai Ariki Tua; Year 7 – 1st Rauparaha Morgan-Dolman, 2nd Paula-Jane Pepe, Joy Pamala Poila, 4th Ahsin Tuiti.

Raelyn Brothers

Mana Tiaki i te Peu Māori

E korero ketaketa

Na to tatou ai metua

Ka tu, Ka mou

I te rito o te mana

O to tatou ui tupuna

Tukuna ia ki runga i to pakuivi

Tatakina’ia ki runga

Ki runga, ki runga rava

Kia orana tatou pouroa i teia ra akaieie ta te atua i oronga mai. Kia orana ki te nga tuanga e toru, te evangelia, te enua e to te kavamani. Toku ingoa ko Raelyn Brothers, e tamaine au na Naomi Mataio Ru o Araura, e Peter Brothers, no Mangaia mai. Te noo nei matou i te oire manea o Teimurimotia tapere Akapuao. Taku korero no runga i te manako maata ‘Mana Tiaki’ e akapeea tatou i te akamatutu’anga i ta tatou peu Māori i roto i te pae turoto no te kimi moni, e ka autaratara atu au no runga te peu Māori ura.

Eaa oki teia mea e Mana Tiaki?

E karere mekore e patianga teia, ma te irinaki’anga kia tatou e te iti tangata Kuki Airani, kia akono i to tatou nei ao rangi, iti-tangata e te au peu Māori, kia vai ruperupe ua te reira no te uki o apopo, kia kore e ngaro, e kia kite tatou koai tikai tatou. Mei te autara i te reo, angaanga i roto te au ngai tanu kai, tau tai, maani manga, tau umu, te peu o te rutu pau ete koni e te vai atura.

Ka akapeea au i te akaari anga i te peu ura ki te au turoto?

Te mea mua, te puapinga o te koni, e ravenga taki tua teia no te au apinga e te au manako tukeke mei te au tua taito, te oraanga o to tatou au ui tupuna, te au tangata rongonui, te au ngai puapinga, te au peu Māori, te Evangelia, te au manu o te enua e te tai, e te vai atura. Ka raveia teia na roto i te imene mekore rutu pau e pera te akatutuanga.

E peu maata te ura i teia tuatau. E rave ana tatou pouroa i teia peu, mei to tatou tamariki’anga e pakari uatu. Ko te peu ura, e peu mataora e te ravenga akaetaeta uaua.

No te mea e peu matau ia teia, ka reka te au turoto i te kite i tetai manga marama e akapeea me koni, te rakei e taru ia ana me koni, e te puapinga o te koni kia tatou.

Me rave au i taku akaarianga ki te au turoto no runga i ta tatou peu ura, ka tutaki mai ratou iaku na mua. Ka rave ia te akaaraveianga na roto i te autara Kia Orana e ka akamarama au i te aiteanga o teia autara Kia orana, i mua ake i te pure akamata.

Me oti, ka akamarama au i ta ratou ka raverave.

Te mea mua, ka tapeka ia to ratou pareu ura.  No te au vaine, ka tapeka au te pareu kia kite ratou akapeea me mea, e oti ka apii i reira e akapeea me koni. E ka rave katoa ki te au tane, ka apii au akapeea me ura ana te tane.

Me oti, ka akaari au i tetai rakei. Ka akamarama au eaa te akakoroanga o teia rakei, eaa i maani akapera ia ei, eaa te au pakau tei taanganga ia i runga i te rakei. I te taime mua e taangaanga ana to tatou au ui tupuna i te rauti ei amani i to ratou rakei. E akarare ana tatou i te rauti inara kua o mai te au pakau a te papaa ei amani i te rakei kia manea tikai. Ka oronga au i tetai tikaanga ki te au turoto kia amani i tetai rakei.

Me oti ta matou angaanga raverave, ka oronga atu au i tetai apinga aroa na te au turoto tei aere mai. Ka aroa au i tetai teata akaariari, akatangi e te akatutu kia rauka ia ratou i te ura uatu rai.

I toku manako, ka mataora te au turoto me apii au i ta tatou peu ura kia ratou. Ka riro teia ravenga kimi moni naku e ei ravenga akamatutu atu i to tatou peu Māori. Kia orana e kia manuia.

Marau Totini

Kia orana tatou katoatoa i teia ra manea.

Toku ingoa ko Marau Totini. Ko Teroro Totini toku metuavaine. No Tamaki Makaurau, i Aotearoa mai aia. Ko Enua Totini toku metuatane. No Arutanga mai aia, i Aitutaki. E no ana au ki Turangi, Ngatangiia. E tamaine Aitutaki au, no Arutanga. E varu oire i Aitutaki. Ko Amuri, Arutanga, Ureia, Reureu, Nikaupara, Tautu, Vaipae e Vaipeka. E a ariki o Aitutaki. Ko Teurukura ariki, Tamatoa ariki, Vaeruarangi ariki e Manarangi ariki. Ko Ru e tona vaka tangata te aronga mua i noo ki Aitutaki. E enua rongonui a Aitutaki no tona tai roto manea e te au motu.

Te tumu tapura nui o teia ra ko te Mana Tiaki. Ka akamatutu i te peu Māori ka akono i to tatou enua e to tatou ao rangi, ka akamatutu i te matakeinanga.

Ta toku pupu tumu tapura no runga i tetai ravenga akamatutu i te peu maori i roto i te pae turoto. Ko te apii e te tamou i to tatou reo e ta tatou peu tupuna.

Kua iki au i te peu maani e te akatangi ukarere. E maani ukarere ana toku metua tane. Ka rauka iaku i te akakite ki te au turoto akapeea ana me maani i te ukarere. Ka akamarama au i te au rakau e taangaanga ia ana me maani i te ukarere, eaa te tumu. Meite tamanu e te au. Ka akamarama au i te au akamaneaanga mekore toitoi aere i runga i te ukarere, to ratou aiteanga. Meite onu e te mango. Ka apii au ia ratou akapeea me tiunu i te ukarere e te akatangi. Ka apii au i te turoto akapeea me akatangi i te ukarere ki tetai au imene, mei Te manu Hoata.

I toku manako, e ravenga meitaki tikai teia ei akaari atu i ta tatou peu maori ki te au turoto. Ka akamatutu ia au e toku ngutuare tangata i te tamou i te au karape o te maani e te akatangi ukarere.

Kia orana e Kia Manuia

Amos-Shane Teariki

Mana Tiaki i te Peu Māori.

Kia orana tatou katoatoa i teia ra.  Toku ingoa ko Amos-Shane Teariki “Arai Te Tini” Rimamotu. I teia ra, ka akakite atu au kia kotou eaa teia apinga e Mana Tiaki, e eaa te puapinga o Mana Tiaki, akapeea ta tatou apii i te akameitaki atu anga i ta tatou peu maori i roto i te pae turoto..

Eaa teia apinga e Mana Tiaki?

Teia apinga e Mana Tiaki, ko te akono e te akaperepere i ta tatou peu maori e to tatou ao rangi. Kua kite au e kare ta tatou au tamariki e kite akapeea i te tuatua i roto i te reo Māori Kuki Airani. Kua taui ta tatou peu, kia tau ki teia tuatau. E maata te au takinokino e tupu nei ki to tatou ao rangi no te makokore i te tangata. Ka riro te Mana Tiaki i te tauturu i te akamatutu i to tatou reo e ta tatou peu, kia kore e ngaro. Kia rauka ia tatou i te akaari i te reira ki te au turoto ei ravenga tamataora ia ratou, e kia rauka mai tetai moni na tatou.

Kua marama tatou e no roto mai te maata anga o te moni a te Kuki Airani i te au turoto e aere mai nei ki to tatou enua. Ka inangaro ratou i te kite i ta tatou au peu tupuna. Ka rauka ia ratou i te akakitekite atu ki to ratou au taeake me oki ratou.

Ka matutu ta tatou peu maori me akaari tatou i te reira ki te au turoto. Ka taangaanga tatou i ta tatou peu i te ngutuare. Ka komakoma maori. Ka tau i te kai ki roto i te umu. Ka piri ki roto i Te Maeva Nui, e te vai atura. Ka rauka katoa ia tatou e te au tamariki i te rave i teia i te apii nei.

Ko teia tetai ravenga ei akaari atu ki te turoto i ta tatou peu maori e kia rauka katoa mai tetai moni tauturu i te Apii Titikaveka.

I konei i te Apii Titikaveka, ka ariki tatou i te turoto kia aere mai ki roto i ta tatou apii.

Ka turou ia ratou ki runga i to tatou taua e ka akaei ia ratou ki te ei tiare kakara. Ka aravei tatou ia ratou i roto i te are akapuanga.

Mei reira ka piri ratou ki roto i te au apiianga no te maani kai no te tau ki roto i te umu. Ka piri ratou ki roto i te akapapa anga e te tau anga i te umu. Ka apii ia ratou i te ko e te kana i te akari.

Me oti te angaanga o te umu, ka apii tatou ia ratou i te rangaranga i tetai raurau, kete e te pare no ratou rai. Ka taangaanga ratou i ta ratou kete ei tuku i te tiare ki roto e te ua rakau me aere ratou akiaki i te reira. Ka apii katoa ia ratou i te maani ei.

Ia ratou e raverave nei i teia au angaanga, ka tua ia kia ratou te au tua taito aere mei ia Tamangori, Katikatia, Te vaka o Ru, Raemaru, e te vai atura. Ka rave katoa ia tetai imenemene kia rauka ia ratou i te piri ki roto.

Ka akaari ia kia ratou akapeea me maani i te tivaivai.

Ka akaari ia kia ratou i tetai au tamataora tupuna mei te rere rakau, rori, pere  toka, e te vai atura.

Ka angai ia ratou ki te au ua rakau e te niu, e me maoa mai te kai no roto mai i te umu e rave ia ei te kaikai maata ei angai i te katoatoa. Ka rave ia te tamataora rutu pau, ura e te imenemene i mua ake ka oki atu ei te au turoto. Ka oronga ia tetai apinga aroa na ratou.

Ko teia au ravenga ka rauka ia tatou te apii i te rave, no te akaari atu anga i ta tatou peu maori ki te au turoto, e ravenga katoa teia na tatou e te au tamariki, ei akamatutu e te akaora i ta tatou peu maori i roto i ta tatou apii.

E iti tangata Kuki Airani tatou. E iti tangata ngakauparau tatou. Kare tatou e akatika kia ngaro e kia akangaropoina ia ta tatou peu maori. Na teia e akaari mai e koai tatou.

Te karanga nei te tango a te Apii Titikaveka, ‘Umeia te Marokura’

Kia akangateitei e kia akaparau tatou, i to tatou reo maori e ta tatou peu maori.

Meitaki maata no te akarongo mai kiaku

Kia Orana e Kia manuia.